Objavljeno: 04/11/2014

"Čitaonice u Grubišnom Polju" novi vrijedan gradski svjedok povijesti

Bjelovarac Ilija Pejić autor je knjige koja kroz prizmu čitaonica svjedoči o životu u gradu između 1871. i 1945. godine

/slika/vijesti/2014/2014_11/664_x_495/11_04_promocija_pejic.jpg

Sinoć je u kinodvorani CIK-a predstavljena knjiga „Čitaonice u Grubišnom Polju“, autora Ilije Pejića, profesora hrvatskoga jezika, književnoga povjesničara i kulturnog djelatnika koji od 1985. godine živi i radi u Bjelovaru, te je posljednjih godina voditelj Županijske matične službe. U knjizi Pejić, kojoj su okosnica čitaonice u Grubišnom Polju na temelju podataka iz brojnih dokumenata i novinskih članaka na znanstvenim pristupom donosi u stvari presjek cijelog kulturno-društvenog života Grubišnoga Polja od razvojačenja Vojne krajine 1871. do kraja Drugog svjetskog rata 1945. godine. Pritom jače oslikava osobe koje su obilježile kulturni i društveni razvoj našega grada ponajprije učitelja Vjekoslava Klemena.
-Vjekoslav Klemen je bio spiritus movens kulturnog, ali i prosvjetnog života Grubišnog Polja. Bio je ravnajući učitelj, pisac dječjih igrokaza, socijalnih studija. Ova knjiga je posvećena tom velikanu, tom čovjeku-kazao je autor.
Dakako, knjiga se dotiče i svećenika Ivana Nepomuka Jemeršića i drugih intelektualaca koji su zaslužni istovremeno za očuvanje hrvatskoga identiteta na ovo prostoru kao i za građanski razvoj Grubišnoga Polja.-A što je grad ? To je skup sinergijskih djelovanja za opće dobro. To je ono ozračje u kojem se bogati pojedinac ali se bogati i cijelo društvo. A društvo je bogato koliko je bogat i pojedinac. Govorimo o duhovnom, a iz njega izlazi materijalno i svako drugo bogatstvo-navodi prof. Pejić.
Pejićeva knjiga, koja je objavljena u nakladi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, je svakako veliko bogatstvo. To su na promociji potvrdili i recenzent knjige akademik Stjepan Damjanović, njezin urednik prof. dr. sc. Vladimir Strugar, glavni i odgovorni urednik prof. dr. sc. Slobodan Kaštela i povjesničar dr. sc. Vjenceslav Herout.(RGP)