Objavljeno: 02/05/2014

Povijest

Postoje dvije legende o nastanku grada. Prva seže u 15. stoljeće, kada je područje jugoistočne Bilogore s pašnjacima između Ilove i Česme bilo posjed iločkih knezova. Kao feudalni posjed, polja su predana na upravljanje Grubiši, vlastelinu iz roda iločkih knezova. Druga legenda navodi da je u tursko vrijeme između gornjih tokova Ilove i Česme strah i paniku je sijao izvjesni hajduk Grubiša. S obzirom na to da je bilo malo seoskih naselja, a grad nije ni postojao, radijus njegova kretanja je u narodnom sjećanju ostao kao Grubišina Polja.

PRAPOVIJEST:

Na Bilogori postoje tragovi zemunica iz mlađeg kamenog doba. Nalazi poput oštrice noža, šila, kamene sjekire, manjeg i većeg utega čuvani su u zbirci Osnovne škole Ivana Nepomuka Jemeršića u Grubišnom Polju, a potječu iz lokaliteta Velika Jasenovača i Treglava.

POVIJEST:

Bakreno doba: (1900.-1800. p.Kr.): Jedino eneolitsko naselje su Kreševine u Velikoj Barni. Tamo su pronađeni tragovi Vučedolske kulture s ostatcima keramike, zatim i tragovi tumula kulture 1200. pr. Kr. Ostatci se dijelom nalaze u zbirci Osnovne škole Ivana Nepomuka Jemeršića u Grubišnom Polju i u privatnim zbirkama.

Ilirisko i rimsko doba: Na prostoru današnjeg Grubišnog Polja su postojale utvrde ilirskog plemena Iasa.
U rimsko doba ovo područje je pripadalo Panoniji Saviji kada je izgrađena vicinalna (sporedna) cesta Virovitica-Rašenica-Veliki Zdenci-Banova Jaruga. Svjedok rimskog naselja ili utvrđenog vojnog logora je rimska opeka kod Velikih Zdenaca i rimski novac pronađen u Gornjoj Rašenici (opisan u Vijesniku arheološkog društva iz 1901. na str. 127., kao da je pronađen u Bjelovaru).

Doseljavanje Hrvata: oko 750. godine grade se stalna naselja. Od 799. godine ovo područje je u sastavu Franačkog Carstva od kojega Hrvati prihvaćaju kršćanstvo. 1091. Ladislav i Almoš upravljaju ovim prostorima, a od 1102. Mađari postaju zakoniti hrvatski kraljevi. Mongoli žare i pale Slavonijom 1241.-1242. i ovim prostorima. Prvi tragovi toponima su: 1272. grad Zdencz, Izdench; 1457. trgovište Grubisinez.

U drugoj polovici 15. stoljeća je pod upravom hrvatskoga bana Ladislava Egervarskog koji u Zdencima je 28. siječnja 1478. presjeda Hrvatskom saboru na kome je donesena odluka o obvezama vlastelina za obranu ovih prostora od Turaka (Zaključci Hrvatskog sabora u Velikim Zdencima).
U Zdencima je od 1539. najjača utvrda haramija za obranu od Turaka, a 1544.  je zabilježeno da Turci pljačkaju Poilovlje i vraćaju se. Već 1552. osvajaju Viroviticu nakon čega padaju i utvrde: Zdenci, Grđevac i Čazma. Grubišno Polje je po svom geografskom položaju u čazmansko-pakračkom (začasna), a kasnije u Cerničkom sandžaku.
Grubišno Polje se od tada nalazi na "ničijoj zemlji" i nigdje se ne spominje jer nema turskih utvrda. Posljedice su: turska vojna krajina - martolosi, islamizacija, hajdučija, povremeni sukobi martologa i haramija. Turci gube Viroviticu 1684. što je bio početak mira u ovim krajevima, a oslobođenjem Požege 12. ožujka 1689. nastupio je potpuni mir za cijelu Zapadnu Slavoniju.

Vojna Hrvatska (1689. - 1871.) poslije oslobođenja od Turaka ovdje je napuštena i neobrađena zemlja. Naseljava Današnja ulica Nikole Šubića Zrinskog se katoličko pučanstvo iz Like, Istre, Dalmacije i Bosne te pravoslavno iz turske vojne krajine, koje mijenja gospodara. Grade se katoličke i pravoslavne crkve. Ovo postaje oblast habsburških generala pod imenom Vojna krajina. Marija Terezija osniva 1746. dvije vojne regimente: Križevačku čije postrojbe kontroliraju prostor zapadno od ceste Daruvar-Bjelovar sa sjedištem u Hercegovcu i đurđevačku na području sjeverno od ceste Daruvar-Bjelovar. Sjedište I. satnije je u grubišinim poljima gdje za potrebe graničara grade naselje: Grubišno Polje! Za potrebe graničara je 1786. otvorena i trivijalna škola, a 13. lipnja 1786. godine Carskom poveljom odobreno je održavanje godišnjih sajmova kao poticaj gospodarskom napretku ovoga trgovišta. Pučka četvero razredna škola otvorena je 1826. Od 1825. započinje naseljavanje Čeha u Ivanovo Selo i Velike Zdence.

Civilna Hrvatska: Vojna krajina na ovim područjima je ukinuta 1871. nakon čega započinje civilni život i blagostanje, Tlocrt starog grada Grubišno Polje, današnji parkdolaze prvi civilni intelektualci Ivan Nepomuk Jemeršić i učitelj Vjekoslav Klemen, te se provodi urbanizacija i Grubišno Polje postupno poprima izgled grada. Ulazi u sastav Bjelovarske županije. Postaje političko i administrativno središte (kotar), nastupa nagli kulturni, društveni i gospodarski napredak. 1875. otvara se kotarski sud, a od 1878. nastavlja se masovno doseljavanje Čeha, Mađara i Nijemaca nakon čega je izražena jaka mađarizacija domaćega pučanstva. Čak se i grad od 1878. do 1882. zove Imbrino Polje. 1876. otvorena je pošta u Grubišnom Polju, a od 1877. diližansa-vozna pošta. 1892. otvoren je i brzojavni ured. Izgrađena je zgrada Kraljevske kotarske oblasti 1897., a iste godine je udaren temelj današnjeg gospodarstva: otvorena je u Velikim Zdencima mala parna mljekara. Učitelj Vjekoslav Klemen 1899. izdaje "Učiteljski glasnik" i osniva "Učiteljsko ilovsko društvo" za kotare Grubišno Polje i Garešnicu, a 1906. osniva i "Sveopću učiteljsku štednu i posmrtnu zadrugu".
Od 1909. započinje novi val mađarizacije kada je otvorena i Julijanska (mađarska) škola. Željeznička pruga Pavlovac - Dražica - Grubišno Polje otvorena je 11. lipnja 1913. Industrijalac Ladislav Novak je dovezao prvi osobni automobil "Ford" i radio aparat. Prvi svjetski rat je Grubišnopoljce uveo u cesarske postrojbe.

Današnja ulica 77. Samostalnog bataljuna ZNG-a Pogled na središte grada s crkvom

Kraljevina SHS i Jugoslavija: Grubišno Polje uz Maslenjaču, Ivanovo Selo i Veliki Grđevac je središte pobune protiv žigosanja stoke, takozvane Grđevačke bune. Gospodarstvo, kulturni i javni život potpuno zamiru.

Drugi svjetski rat: Narod je podijeljen između ustaških, domobranskih i partizanskih postrojba.U gospodarskom smislu Grubišno Polje je jedno od najperspektivnijih područja u Bjelovarskoj županiji.

Socijalistička Jugoslavija: Nositelj gospodarskog razvitka, nakon nacionalizacije postaje "Zdenka" tvornica za proizvodnju sira i preradu mlijeka. Znatno kasnije otvara se i "Česma" tvornica komadnoga namještaja, "Graditelj" i "Tehničar". Nova osnovna škola je izgrađena 1957. a 1964. i zgrada Gimnazije. U to vrijeme državnom politikom su naseljeni Srbi iz Bosne.
Politika posrbljenja nastavljena je i u vrijeme "Hrvatskoga proljeća". To im je bio putokaz za preuzimanje svih važnijih javnih, gospodarskih, kulturnih, prosvjetnih i društvenih institucija.

Domovinski rat: Polovicom 1991. srbočetničke postrojbe okupirale su polovicu teritorija tadašnje općine Grubišno Polje, pokušavši provesti u djelo podjelu Republike Hrvatske na liniji Virovitica-Karlovac-Karlobag. U razdoblju od 31. listopada do 4.studenoga 1991. izvedena je prva vojno-redarstvena operacija Hrvatske vojske i redarstvenika u Domovinskom ratu pod nazivom "Otkos 10" u kojoj je cjelokupni okupirani prostor Bilogore oslobođen od neprijateljskih postrojbi, i postao prvi oslobođeni teritorij u Republici Hrvatskoj.
4. studenoga proglašen je Danom grada Grubišnoga Polja.
Tijekom Domovinskog rata Grubišno Polje je udomilo preko 200 izbjeglih obitelji iz sjeverozapadne i srednje Bosne.

Jozo Matošević, prof.