Objavljeno: 11/02/2019

Održana konferencija 'Perspektive proizvodnje energije iz bioplina'

U hotelu Bilogora organizirali du ju Zaklada hrvatskog državnog zavjeta, Zaklada Hanns Seidel i Hrvatska udruga proizvođača bioplina

/slika/vijesti/2019/2019_01/2019_01_664_x_495/190211_bioplin.jpg

Iskorištavanje obnovljivih izvora energije aktualna je tema u Hrvatskoj. Dio te priče, sve više u posljednje vrijeme je i proizvodnja bioplina. Tim povodom je u hotelu Bilogora u Grubišnom Polju održana konferencija pod nazivom 'Perspektive proizvodnje energije iz bioplina', koju su organizirali Zaklada hrvatskog državnog zavjeta, Zaklada Hanns Seidel i Hrvatska udruga proizvođača bioplina. Prema riječima počasnog predsjednika Udruge proizvođača bioplina Njemačke Hannsa Seidela takvih je postrojenja u Njemačkoj čak 10 000, od kojih 800 upotrebljavaju industrijske prerađevine, pa je jasno da je Hrvatska je po tom pitanju u povojima. Vrlo je važno, rekao je Siedel da se i u Hrvatskoj takav oblik iskorištavanja repromaterijala uvede. Upravo se konferencijom u Grubišnom Polju namjeravalo svim dionicima gospodarstva i poljoprivrede približiti taj oblik iskorištavanja obnovljivih izvora i dati odgovore na sva otvorena pitanja.
Svoja iskustva iznio je Grubišnopoljac Marijan Cenger, predsjednik Udruge proizvođača plina u Hrvatskoj, koji od 2016. godine uspješno vodi elektranu od jednog megavata u općini Đulovca. Uz električnu nusproizvod je i 1,2 megavata toplinske energije, kao i vrhunsko organsko gnojivo.-Koristimo ispod 50 posto kukuruzne silaže i sirovina koje mogu biti namijenjene isključivo za hranu, tako da se u najvećoj mjeri baziramo na nusproizvodima okolnih industrija, šećerne, industrije piva čiji su nusproizvodi odlični za proizvodnju bioplina i električne energije. Tako pokušavamo odagnati negativnu priču o bioplinu, odnosno da se hrana troši za energiju-kaže M. Cenger. No, osim za električnu energiju bioplin se može skladištiti i koristiti za brojne druge namjere poput javnog transporta, grijanje, proizvodnju pića i druge svrhe. Cenger ističe da u Hrvatskoj ima dovoljno repromaterijala odnosno organskog otpada poput gnojnice, silaže i drugih. Pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike Domagoj Validžić pojašnjavajući i zakonske uvjete i uredbe koje je Vlada u tom smjeru donijela, kaže kako na području naše države bioplin trenutno proizvodi 37 elektrana ukupne snage 40,7 megavata, koje dobivaju i određeni iznos državnih poticaja.-Imamo još 11 elektrana koje su u fazi razvoja, a isto toliko ih je u fazi dozvola za građenje-kaže pomoćnik ministra. Širok je dijapazon onih koji postrojenja mogu instalirati: od stočarskih OPG-a, preko lokalnih samouprava i prehrambenih industrija, do komunalnih tvrtki. Socioekonomski učinci ulaganja i izgradnje ovakvih postrojenja, ističe Validžić, nova su zapošljavanja, proizvodnja iz obnovljivih izvora energije, uštede emisija stakleničkih plinova, a pružaju se mogućnosti za nove investicije i prihode. Hrvatska je u pripremi zakona kako bi bio povećan broj biopostrojenja, ali i sama učinkovitost, pri čemu najveći posao odrađuje Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.
No, nije zanemariva ni uloga Ministarstva poljoprivrede pa dva ministarstva po tom pitanju surađuju, potvrdio je na konferenciji ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.-Zajednički surađujemo tako što povezujemo bioenergetska postrojenja za naše farme kada govorimo o bioplinu i za drvnu industriju kada govorimo o kogeneracijama. Kad se to poveže u jednu cjelinu onda se može govoriti o boljoj i kvalitetnoj stočarskoj proizvodnji, boljim prinosima i zaradi naših stočara, ali i o boljem poslovanju drvne industrije. To je prvo na čemu se treba inzistirati: voditi brigu o lokalnim područjima i poduzetnicima te povezati sektor poljoprivrede i energetike, a ostane li prostora uključiti i druge ulagače-rekao je Tolušić. A jesmo li u dovoljnoj mjeri povukli europski novac za iskorištavanje bioprojekata iz gnojnice, silaže i sličnih? –Kada govorimo o nitratnoj direktivi, gnojnicama i zbrinjavanju stajskog gnoja tu smo dobro, a u obnovljivim izvorima energije dajemo 50 posto investicije za solare, biomasu i bioplinska postrojenja. Tu imamo još novca, možemo proširiti krug korisnika, ići u novi natječaj ove godine više od 100 000 kuna vrijedan upravo za te buduće korisnike-istaknuo je ministar Tolušić.
Domaćin je bio i grubišnopoljski gradonačelnik Zlatko Mađeruh, koji grad koji vodi nerijetko naziva energetskim.-Shvatili smo da proizvodni resursi koje imamo jamče gospodarski oporavak kroz proizvodnju iz obnovljivih izvora energije uz bušotine i skladište plina. Trenutno su u Zoni malog i srednjeg poduzetništva izgrađene dvije energane ukupne snage 5,5 megavata koje osim energije i zapošljavanja nude lepezu novih gospodarskih aktivnosti. Ovo je ujedno i pozivnica svim gospodarstvenicima za investicije u toj zoni opremljenoj infrastrukturom-kazao je Z. Mađeruh, prenoseći pozdrave predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, kojega su obveze u Saboru spriječile da prisustvuje konferenciji.
U okviru konferencije je održana i panel rasprava na kojoj su H. Siedel, M. Cenger, D. Validžić, T. Tolušić i govorili o toj tematici i odgovarali na pitanja sudionika konferencije koji su do posljednjeg mjesta ispunili dvoranu hotela Bilogora.(RGP)