Grubišnopoljci upoznati s novim spoznajama arheološkog lokaliteta ‘Obrovi’
U CIK-u znanstveno predavanje održalo troje znanstvenika Instituta za arheologiju odnosno Filozofskoga fakulteta u Zagrebu
Godinu dana nakon što je grubišnopoljska javnost upoznata s nalazima arheoloških istraživanja u šumi Obrovi nedaleko Male Barne, sinoć su na znanstvenom predavanju u izložbenom prostoru Centra za kulturu i informiranje dr. Franjo Tuđman iznijeti novi detalji. Naime, u proteklih godinu dana provedena su dodatna istraživanja pod vodstvom dr. sc. Tatjane Tkalčec, znanstvenice Instituta za arheologiju u Zagrebu, koja je kazala da su ta istraživanja potvrdila ranije pretpostavke o postojanju crkve, groblja i naselja, te utvrda na tom lokalitetu. Pri tomu je dokazano da utvrde nisu iz istog razdoblja, već lokaliteti datiraju od 12. do kraja 15. odnosno početka 16. stoljeća, kada, kaže dr. Tkalčec, sve staje, vjerojatno s prodorom Turaka na ove prostore.-Priča je još kompliciranija, jer smo pronašli samo temelje za ukop sakralnoga objekta, no nema zida iako je po površini bilo ulomaka opeke, te u zapunama objekta, za koji pretpostavljamo da je apsida ili svetište sakralnoga objekta, te aneks koji bi mogao biti sjeverna sakristija, čini nam se da je taj objektu u jednom trenutku bio negiran, te je opeka bila vađena kako bi se iskoristila dalje u gradnji-kaže T. Tkalčec. Zamršenost situacije daje temelja mnogim teorijama, no kako navodi znanstvenica, daljnja će istraživanja zasigurno dati brojne odgovore.
Istraženo je i 67 grobova koji su trebali dati odgovore na pitanja poput onih kako su ljudi ondje živjeli, kojega su bili spola, dobi, čime su se hranili, koje su životne navike imali pa čak i od kojih bolesti su bolovali, no dr. sc. Siniša Krznar, također znanstvenik Instituta za arheologiju, čija specijalnost su upravo srednjovjekovna groblja, rekao je da je to na ovom, kako je rekao, vrlo zanimljivom lokalitetu, bilo nemoguće.-Nažalost, ne pruža nam podataka koliko smo se nadali i očekivali zbog vrlo velike kiselosti tla. Od svih ukopa dva su kostura relativno dobro očuvani, od ostalih su ostali samo tragovi, pa čak niti to, nego smo samo uspjeli prepoznati ih po ukopu, odnosno po boji zemlje-rekao je S. Krznar.
Dr. sc. Silvija Pisk s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, na predavanju je iznijela podatke istraživanja o povijesnom kontekstu toga nalazišta, te istaknula da je vrlo malo informacija Naime, dostupna literatura nije otkrila ništa. Problem je što je ovo područje bilo na granici biskupija, arhiđakonata križevačke i virovitičke županije i posjeda obitelji Taloci i Iločkih.-Što znači da je možda jedna utvrda bila na posjedu Taloci, a druga Iločkih, pa to možda daje odgovor i smisao zašto su toliko blizu, odnosno čuvale su granicu i pratile sumnjive aktivnosti susjeda, ali ostaje i mogućnost da nije bila niti na jednom posjedu, te da su to bili lokalni plemići-kazala je S. Pisk. Znanstvenica je rekla kako bi naredna istraživanja i pronalasci do kojih će ubuduće doći dr. Tkalčec sa svojim istraživačima, zasigurno mogla dati više odgovora na trenutne nedoumice.
Sinoćnje znanstveno predavanje privuklo je veliku pažnju Grubišnopoljaca koji su ispunili izložbeni prostor Centra za kulturu i informiranje dr. Franjo Tuđman, među kojima je bio i grubišnopoljski gradonačelnik Zlatko Mađeruh. T. Tkalčec je posebno zahvalila gradonačelniku i Gradu, bez čije pomoći se ne bi moglo doći do novih spoznaja na tom lokalitetu.
Više informacija o svemu možete doznati u razgovoru s trima znanstvenicima, koji će biti emitirani 22. studenog u 11 sati u okviru emisije Povjesnice Radija Grubišnoga Polja. (RGP)
