Predavanje na temu “Što bi svatko trebao znati o plodnosti tlaâ€
Predavanje su održali stručnjaci zagrebačke agronomije prof.dr.sc. Milan Mesić, prof.dr.sc. Ivica Kisić, doc.dr.sc. Željka Zgorelec i doc.dr.sc. Aleksandra Perčin.
Grad Grubišno Polje u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu jučer je u kino dvorani Centra za kulturu i informiranje „dr. Franjo Tuđman“ bio domaćin predavanja na temu “Što bi svatko trebao znati o plodnosti tla”. Naime, predavanje je svojevrstan uvod u projekt kojim Grad Grubišno Polje u Poduzetničkom inkubatoru namjerava instalirati laboratorij za analizu tla kao pomoć ovdašnjim poljoprivrednicima. Predavanje su održali stručnjaci Zavoda za opću proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof.dr.sc. Milan Mesić, prof.dr.sc. Ivica Kisić, doc.dr.sc. Željka Zgorelec i doc.dr.sc. Aleksandra Perčin.
Analiza tla poljoprivrednicima može dati važne odgovore na brojna pitanja, istaknuo je prof. Mesić.-Može reći o načinu obrade tla, količini, vrsti i vremenu primjene gnojiva. Može reći kako i što treba provesti da bi tlo bilo plodno: je li to primjena vapna, promjena ph vrijednosti, je li potrebna gnojidba mineralnim ili organskim gnojivima, te također može reći o kojim gnojivima i kojim količinama je riječ-rekao je prof. Mesić. Sve to kako bi se tlo i biljke tretirali na temelju nalaza, a ne napamet, što je najgore rješenje u smislu i ekonomskog i ekološkog utjecaja.
Za sada još nije utvrđeno koji će tip laboratorija biti, već će to biti temom razgovora između predstavnika Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Grada Grubišnoga Polja.-Imamo misiju i viziju pa će zajedničko djelovanje s ljudima s područja grada koji poznaju ovdašnju situaciju dati rezultate. Kako će se laboratorij razvijati: hoće li samo biti prikupljanje uzoraka, sušenje, mljevenje i priprema za analizu, a uzorci se razvijati i dalje analiza određivati uz Zagrebu, o tome će još biti razgovora. Važno je da je cjelokupna priča pokrenuta-kaže prof. Kisić.
Za sada je na području Hrvatske 16 laboratorija ovlaštenih od koji su tek tri akreditirana. No, prof. Kisić ističe kako se itekako vidi njihov učinak kako u malih, tako i u velikih obrađivača.-Primjerice, da poljodjelcu koji obrađuje dvadesetak tisuća hektara temeljem analize tla skinemo samo pet posto gnojiva koje primjenjuje, to je nevjerojatan novac koji je ušteđen. Tako da je krajnji cilj da se gnojivo primjenjuje, a ne baca-zaključio je prof. Kisić.(RGP)