120 prijava za štetu od mraza, Grad traži proglašenje elementarne nepogode od suše

Nakon što je 28. listopada i područje Grubišnoga Polja zahvatila tuča, a početkom srpnja proglašeno stanje elementarne nepogode, žitelji grada čija je imovina pretrpjela štete, imali su priliku gradskom Povjerenstvu za procjenu šteta od elementarnih nepogoda štetu i prijaviti. Posljednji dan za to bio je petak 4. kolovoza.-Pristiglo je 120 zahtjeva, a poljoprivrednici su prijavljivali od 50 do 90 posto štete na svojim nasadima kukuruza, tritikala, pšenice, zobi i najviše na uljanoj repici-pojasnio je zamjenik grubišnopoljskog gradonačelnika Zlatko Pavičić. Izvješće pripremljeno na temelju prijava oštećenih upućeno je Županijskom povjerenstvu za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, koje će ga, pak, proslijediti državnomu.
No, iako su do sada na području županije proglašene četiri elementarne nepogode, vjerojatno će biti proglašena još jedna i to zbog suše na području našega grada. Naime, nakon brojnih upita građana gradonačelnik Zlatko Mađeruh je danas županu uputio zahtjev za proglašenjem elementarne nepogode od suše. Jer osim zahtjeva samih vlasnika poljoprivrednih kultura koji navode kako je stanje na terenu vrlo teško, u prilog zahtjevu govore i službeni podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda o količini oborina u ovoj godini, uspoređeni s onima lani. Dok je travanj bio povoljan po pitanju oborina, u svibnju i lipnju su one izostale u velikoj mjeri. Svibanj i lipanj kada je biljkama potrebna veća količina za razvoj, bili su oskudni oborinama. U svibnju lani bilo je 71,5 milimetara oborina po četvornomu metru, a ove godine 40,2, ili 50 posto manje. Lipanj je još gori, lani je bilo 69 milimetara oborina, a ovoga lipnja samo 27,7 milimetara po četvornomu metru! –kaže Z. Pavičić. To znači da je u lipnju palo oko čak 70 posto oborina manje negoli u istom mjesecu prošle godine, pa su apeli poljoprivrednika opravdani.-Mislim da smo prvi grad u županiji koji je zatražio proglašenje elementarne nepogode, a nadamo se da će se i drugi gradovi i općine uključiti. Štetu procjenjujemo na oko 40 do 80 posto na kukuruzu, krumpiru, šećernoj repi, povrtnim i voćarskim kulturama, te soji-zaključio je zamjenik gradonačelnika Z. Pavičić.(RGP)