Život u gradu

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine na grubišnopoljskom području od ukupno 6478 stanovnika koji su se tada izjašnjavali i o vjeri, 5476 su se izjasnili kao katolici, 570 kao pravoslavci, 20 protestanti, 74 ostali kršćani, 40 kao muslimani. Jedan je pripadnik istočnih religija, četvero pripadnika ostalih religija, pokreta i svjetonazora, 21 agnostik i skeptik, 160 onih koji nisu vjernici i ateisti, 100 stanovnika se nije izjasnilo o vjeri, a za 12 je nepoznato.
Na području grada vjerske objekte imaju katolici, pravoslavci, adventisti i evangelici.

Katolička crkva

Pravoslavna crkva

Advenstistička crkva

Evangelička crkva

Na području Grubišnoga Polja tri su katoličke župe: Svetoga Josipa u Grubišnom Polju, Srca Isusova u Ivanovu Selu i najmlađa Svih Svetih Velikih i Malih Zdenaca. Najstarija je ona Svetoga Josipa, u kojoj je crkva izgrađena 1782. godine

ŽUPA SVETOGA JOSIPA GRUBIŠNO POLJE

Katolici su na ovom području prisutni od samoga osnutka Grubišnoga Polja. Administrativno su pripadali župi Trnovitica do 1782. godine, kada je sagrađena crkva posvećena sv. Josipu, čije ime nosi i župa. Prvi je župom upravljao Vitus Ramonjak.

Procvat župa, ali i cijelo Grubišno Polje doživljavaju dolaskom kapelana Ivana Nepomuka Jemeršića 1887. godine, koji je kasnije postao 21. župnikom. Svoj rad nije ogradio samo na svećenički, već je tijekom života koji je proveo u župi bio i saborski zastupnik, književnik i gospodarstvenik iza kojega su ostale i danas vidljive promjene. Bio je i istinski rodoljub. Među brojnim zaslugama, detaljnije opisanima u knjizi „Vila bilogorska“ autora Franje Frntića i Vjenceslava Herouta, je uređenje središta grada i groblja, potpuno uređenje župne crkve, u kojoj je dogradio oltar s kipom Djevice Marije, te je 1900. godine u čast blagdana Imena Marijina uveo župno proštenje „Marinje“, koje je u prvim desetljećima prošloga stoljeća bilo središnje marijansko slavlje i hodočašće na području Bjelovarsko-bilogorske županije. Umro je 1938. godine. Vilu Moj mir, koju je za života izgradio u današnjoj Ulici Ivana Nepomuka Jemeršića nedaleko groblja, oporučno je darovao redovnicama sv. Vinka Paulskoga, koje su se 1939. godine u nju i uselile. U početku su ondje držale vrtić i školu ručnih radova, no nakon rata komunistički ih je mrak natjerao da se posvete samo radu unutar župe.
Do Domovinskoga rata vjerski život katolika je bio sveprisutan i unatoč brojnim poteškoćama s kojima su se susretali mnogi, Hrvati nisu okretali leđa crkvi. Crkva je redovito obnavljana i uređivana, a 1982. godine tadašnji župnik Antun Ćorković organizirao je u crkvenom dvorištu proslavu 200. godišnjice izgradnje crkve, na kojoj je svetu misu predvodio tadašnji zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić.
Sve radove oko izgradnje pastoralnog centra, koji uključuje župni stan i dvoranu, ali i projektnu dokumentaciju za crkvu u Velikim Zdencima u drugoj polovici devedesetih prošloga stoljeća proveo je tadšnji župnik vlč. Josip Žagar. Nakon njega je do kolovoza 2011. godine župom upravljao vlč. Imbro Valjak, koji je dovršio izgradnju dvorane pastoralnoga centra, ali je predvodio i brojne radove na izgradnji velikozdenačke crkve. U kolovozu 2011. godine upravljanje župom dekretom bjelovarsko-križevačkoga biskupa Vjekoslava Huzjaka povjereno je Jalžabečaninu preč. Većeslavu Magiću, koji je na to mjesto došao iz župe sv. Josipa u Veloj Luci na Korčuli. On je krajem 2012. godine priveo kraju ranije započet projekt temeljite obnove krovišta crkva, koje je financiralo ministarstvo kulture, Grad Grubišno Polje i župljani. Popravljen je satni mehanizam na crkvi, uveden župni listić i oglasna ploča, obnovljena radijska emisija. U 2015. godini obnovom kapele Gospe Lurdske, počela je temeljita obnova interijera crkve. Uređenje kapele dovršeno je u srpnju 2016. godine, a krajem godine dovršena je obnova glavnoga oltara. Obnova je u 2017. godini nastavljena, kada je dovršena restauracija zidova glavne crkvene lađe. U 2018. godini je dovršena rastauracija dijela zidova ispod pjevališta, a ubrzo potom je obnovljeno i pjevalište. Početkom 2019. godine postavljena je i nova rasvjeta, dok je u svibnju 2020. godine postavljeno podno grijanje u glavnoj lađi crkve i sakristiji, zajedno s novim pločicama. U prvoj polovici 2023. godine počela je obnova propovjedaonice, uvedene je novi razglas, tako da preostaje samo uređenje sakristije.

17. ožujka 2019. godine iz crkve sv. Josipa Hrvatska televizija je izravno emitirala svetu misu koju je predvodio preč. Magić uz suslavitelja vlč. Josipa Košćaka. Tom su prilikom putem putem televizije iz obnovljene crkve u svijet odaslane prelijepe slike, zvuci i dojmovi.
Na području župe sv. Josipa misna slavlja služe se i u ispostavama u Grbavcu u kapeli Uzašašća Gospodinova, te u Velikoj Barni u kapeli sv. Antuna.
U župi najveća svetkovina je Josipovo, koji se proslavlja 19. ožujka, a najveće župno proštenje je «Marinje». Ono se proslavlja u nedjelju koja slijedi nakon 12. rujna, kada se obilježava blagdan Imena Marijina. Marinje 2007. godine značajno je stoga što je u sklopu njegove proslave župu posjetio i pred više od 4000 vjernika skup duhovne obnove održao karizmatični svećenik vlč. Zlatko Sudac.

Svete mise u župnoj crkvi su u ljetnom vremenu svakim danom u 18 sati, a u zimskom u 19 sati, te nedjeljom u 8,30 i 11 sati.
Župni ured nalazi se u Ulici braće Radića broj 2. Telefon-fax: 043 485 261; email: zupagrubisnopolje@gmail.com
Župni listić

ŽUPA PRESVETA SRCA ISUSOVA IVANOVO SELO

1945. godine osnovana je župa kojoj osim Ivanova Sela pripadaju grubišnopoljska naselja Donja i Gornja Rašenica, Treglava, Rastovac, Munije i Turčević Polje, te naselja Velika i Mala Maslenjača, Borova Kosa i Donja Vrijeska s područja općine Đulovca. Iste godine izgrađena je i crkva Srca Isusova u Ivanovu Selu. Crkva je sagrađena u vrijeme službovanja vlč. Josipa Klenovšeka. 2009. godine je dovršen i zvonik crkve na koji je te godine postavljeno i novo četvrto zvono koje su darovali sadašnji Vukovarci, a nekadašnji stanovnici Ivanova Sela i Munija Libuša i Vlado Grgošević. Župu je uvelike obilježio i veliki pečat joj dao don Josip Košćak, koji je u njoj službovao u četirima navratima: od 1964. do 1967. kao kapelan, a kao župnik od 1968. do 1976, od 1991. do 1997. i od 2008. godine do smrti 23. siječnja 2022. godne.
U nedjelju 27. veljače 2022. godine upravljanje župom preuzeo je vlč. Marijo Brezak
Telefon: 043 487 235
Adresa: Trg Albina Kriškovića 1, Ivanovo Selo, 43290 Grubišno Polje

ŽUPA SVIH SVETIH VELIKI I MALI ZDENCI

Najmlađa župa na grubišnopoljskom području je ona Svih svetih u Velikim i Malim Zdencima. 1993. godine osnovao ju je kardinal Franjo Kuharić. Nakon završetka velikih građevinskih radova na izgradnji tamošnje župne crkve, gradnju koje je pripremio vlč. Josip Žagar i Imbro Valjak, u studenom 2014. godine crkvu je blagoslovio bjelovarsko-križevački biskup msgr. Vjekoslav Huzjak, koji je u listopadu 2015. godine blagoslovio i nova crkvena zvona.
HTV je u sklopu religijskoga programa i iz Crkve Svih svetih u Velikim Zdencima prenosio svetu misu. Bilo je to 11. listopada 2020. godine na nedjelju zahvale za Božja dobročinstva.

Župni ured nalazi se na Trgu Hrvatskoga Sabora 1. Telefon-fax: 043 485 261.

Pravoslavlje na grubišnopoljskomu području svoje začetke ima naseljavanjem Srba u vrijeme okupacije Turaka ovoga kraja. Pojačano naseljavanje zabilježeno je oko 1690. godine, kada su Turci protjerani iz ovih krajeva. Tada su nastala naselja poput Rastovca, Dijakovca i drugih sela sa srpskim stanovništvom. 1732. godine u Grubišnom Polju je zabilježeno 135 pravoslavnih domova, dok ih je bio veliki broj i u susjednim selima, poput 133 u Rastovcu.

U to su vrijeme izgrađene i mnoge pravoslavne crkve poput Uspenija Presvete Bogorodice 1709. godine te svetoga Dimitrija u Rastovcu, koje su uništene. U Grubišnom Polju od 1773. do 1775. godine izgrađena je zidana crkva sv. Velikomučenika Georgija, za izgradnju koje se morala tražiti i carska dozvola.

Obnovljena je 1820. godine te nakon Drugoga svjetskoga rata. Na grubišnopoljskom osim grubišnopoljske, koja je arhijerejsko namjesništvo, postoje parohije još u Velikim Zdencima, Velikoj Peratovici, Turčević Polju i Velikoj Barni. Sve parohije imaju po nekoliko crkava. Od 1991. godine kada je s grubišnopoljskoga područja otišlo nekoliko tisuća Srba, ostao ih je mali broj dok su neke crkve ostale bez i jednoga vjernika. Sve pravoslavne crkve na gradskomu području ministarstvo kulture je zaštitilo kao povijesne spomenike, u čijem je aranžmanu 2003. godine započela obnova grubišnopoljske sv. Velikomučenika Georgija te crkve Rođenja presvete Bogorodice u Malim Zdencima.

Trenutno je na cijelom grubišnopoljskom području oko 200 pravoslavnih domova, s većinom starim življem.

Bogoslužja su redovna od 2005. godine, kada je u parohiju došao paroh Branislav Todorić. Od početka 2012. godine parohijom je upravljao paroh Danijel Nikolić, a od 2016. godine parohijom upravlja paroh Slaven Jovičić. Bogoslužja su nedjeljama i praznicima u 9 sati.

Sjedište parohije je u Ulici Nikole Šubića Zrinskog 23.

Kontakt: 092 347 8955

Prvi adventisti u Grubišnom Poju spominju se 1908. godine, a 1930. godine formirana je prva zajednica koja se tada okupljala po kućama. Osamnaest godina kasnije formirana je prva zajednica kao crkva dok je 1986. godine u Ulici Ivana Nepomuka Jemeršića izgrađen novi crkveni objekt, koji je 2012. godine renoviran i dograđen između ostalih i uz pomoć Grada Grubišnoga Polja. Vjerski objekti postoje još i u naselju Turčević Polje.
Grubišnopoljski adventisti pripadaju daruvarskom dekanatu.
U Grubišnom Polju u subotnjim vjerskim obredima redovito sudjeluje velik broj vjernika Kršćanske adventističke crkve.

Pastor Kršćanske adventističke crkve u Grubišnomu Polju je Dejan Vučetić
Mobitel: 099 443 4200
Telefon: 043 440 861
E-mail:dejan.vucetic@adventisti.hr

Evangelička Crkva smještena je u Velikim Zdencima i broji preko pedesetak članova iz Velikih i Malih Zdenaca i okolnih mjesta.

Vjernici, većinom češke nacionalnosti poslije Drugog svjetskog rata, okupljali su se u obiteljskim domovima, čitajući Sveto Pismo i pjevajući duhovne pjesme.

Jednom mjesečno dolazio je svećenik iz Pakračkog Antunovca Josip Peći. Po dolasku misionara iz Finske: Seije Uimonen i Rajli Tapio 1990. godine, počinje duhovna obnova evangelika u Velikim Zdencima i rad sa djecom i mladima. 1995. godine posvećena je zgrada nove crkve, koja je izgrađena donacijama iz Finske i Njemačke te dobrovoljnim radom vjernika. Crkvu je posvetio pokojni Biskup Evangeličke Crkve Vladislav Deuch.

Crkva je otvorena svima bez obzira na nacionalnost i vjersku pripadnost. Bogoslužje je svake nedjelje u 11 sati, biblijski sat srijedom u 18 sati, župni vjeronauk petkom u 18 sati, a sastanci mladih subotom u 19 sati. Crkva je smještena u Velikim Zdencima u Ulici Zdenački gaj 21.

Svećenik je Predrag Gazibara
Mobitel: 098 724 024
Telefon: 043 427 389
E-mail: predraggazibara09@gmail.com

Na području Grubišnoga Polja među ukupno 6478 stanovnika je i 2095 pripadnika nacionalnih manjina. Najbrojnija je češka nacionalna manjina s 1109 pripadnika, potom srpska, mađarska, romska.....

Nacionalna manjina, u smislu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (NN 155/02 i 80/10) je skupina hrvatskih državljana čiji pripadnici su tradicionalno nastanjeni na teritoriju Republike Hrvatske, a njeni članovi imaju etnička, jezična, kulturna i/ili vjerska obilježja različita od drugih građana i vodi ih želja za očuvanjem tih obilježja.

S ciljem unaprjeđivanja, očuvanja i zaštite položaja nacionalnih manjina u društvu pripadnici nacionalnih manjina biraju, na način i pod uvjetima propisanim Ustavnim zakonom, svoje predstavnike radi sudjelovanja u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u jedinicama samouprave.

Prema podacima Popisa stanovništva iz 2011. godine na području Grubišnoga Polja živi 1109 pripadnika češke nacionalne manjine, što u ukupnom stanovništvu čini 17,12%, 576 Srba, ili 9,89 posto, 168 Mađara ili 2,59 posto, 45 Roma ili 0,69 posto, 35 Albanaca ili 0,54 posto, 10 Slovenaca ili 0,15 posto, 9 Makedonaca ili 0,14 posto, 7 Slovaka ili 0,11 posto, po 6 Nijemaca, odnosno Slovaka ili po 0,09 posto, 5 Talijana ili 0,08 posto, 3 Crnogorca ili 0,05 posto, te po jedan Rumunj, Rus, Rusin, Ukrajinac i Židov, što u ukupnom stanovništvu čini po 0,02 posto.

Temeljem istog udjela u stanovništvu jedinice, češka nacionalna manjina ima pravo na zamjenika gradonačelnika. Slijedom izloženog, od lokalnih izbora 2013. godine češka nacionalna manjina ostvaruje pravo na zamjenika gradonačelnika iz reda pripadnika češke nacionalne.

Vijeće češke nacionalne manjine

Vijeće srpske nacionalne manjine

Predstavnik mađarske nacionalne manjine

Ostale nacionalne manjine

Prema podacima Popisa stanovništva iz 2021. godine na području Grada živi 861 pripadnika češke nacionalne manjine, što u ukupnom stanovništvu jedinice čini 16,04 posto. Temeljem tog udjela češka nacionalna manjina ostvarila je pravo na zamjenika gradonačelnika, te je na lokalnim izborima 2013. godine kao prvi na tu dužnost u četverogodišnjem mandatu izabran Zvonko Horak. Na izborima 2017. godine dužnost zamjenice gradonačelnika iz redova češke nacionalne manjine preuzela je Ana-Maria Štruml-Tuček, koja je na tu dužnost reizabrana i 2021. godine.
Češka nacionalna manjina ostvaruje pravo i na dva predstavnika u Gradskom vijeću Grada Grubišnoga Polja.

Vijeće češke nacionalne manjine Grada Grubišnoga  Polja - Rada české menšiny mĕsta Hrubéčne Pole konstituirano je 14. lipnja 2023. godine.

Predsjednica vijeća je Ana Milić Zapotocky, a njezina zamjenica je Blaženka Pankas.

Trg bana Josipa Jelačića 1

Statut vijeća Češke nacionalne manjine

Češka manjina na području Grubišnog Polja

Seoba Čeha u krajeve današnje Republike Hrvatske trajala je skoro 150 godina - od polovine 18. do kraja 19. stoljeća iz tada zajedičke države Austro-Ugarske. Članovi današnje češke manjine u Hrvatskoj potomci su malih zemljoradnika koji su doselili u Zapadnu Slavoniju, a prema posljednjem popisu stanovništva 2011. godine u Hrvatskoj ima 9500 pripadnika češke nacionalne manjine.

Najstarije češko selo u Hrvatskoj, koje su osnovali kolonisti je Ivanovo Selo takozvana Pemija. Češka manjina na području Grubišnoga Polja vrlo je aktivna i uključuje se u sve kulturne manifetsacije grada. Osim što  članovi češke nacionalne manjine ukjučeni u Vijeće češke nacionalne manjine, organizirani su i unutar udruga odnosno Čeških beseda: Grubišnoga Polja, Treglave, Ivanova Sela i Velikih i Malih Zdenaca.

Češka beseda Ivanovo Selo

Ivanovo Selo je najstarije češko selo u Republici Hrvatskoj. U selu je smještena etnografska zbirka u vlasništvu Saveza Čeha i Češke besede Ivanova Sela. Beseda broji osamdesetak članova, aktivno uključenih u puhački orkestar, plesnu i kazališnu skupinu. Najveća manifestacija koju svake godine beseda u selu organizira je Etno dan u dvorištu etno kućice u Ilovskoj ulici.

Najveći uspjeh je zabilježila kazališna skupina Cobydup, koja je bila na državnoj smotri kazališnih amatera u Visu i na medunarodnoj smotri kazališta u Češkoj republici. Predsjednica udruge je Ana-Maria Štruml-Tuček.

Češka beseda Veliki i Mali Zdenci

Osnovana je 1924. godine. U Besedi djeluju tri plesne skupine, ženski pjevački zbor i puhački orkestar. Pjevačku skupinu - poznate Zdenčanke - vodi Zdenka Kadlec, učiteljica glazbe u mirovini. I puhački orkestar je vrlo aktivan. U zimskim mjesecima za vrijeme maškara Velike Zdence posjećuje poznata Řimovska koleda iz istoimenoga prijateljskog češkog grada s kojom imaju odličnu suradnju. Predsjednica udruge je Ana Milić Zapotocky.


Češka beseda Tréglava

Osnovana je 2002. godine i ima sedamdesetak članova. Predsjednik je Zvonko Harauzek. U sastavu besede djeluje nekoliko skupina: tri plesne i jedna pjevačka skupina. Plesna je vrlo aktivna i uključuje se u sve manifestacije grada i Saveza Čeha. Kao i sve ostale besede s područja grada, nastupa ne brojnim manifestacijama češke manjine u Hrvatskoj.
 

Najmlada je češka beseda na području grada osnovana 29. travnja 2011. godine. Od svog osnivanja vrlo je aktivna. Članovi su osnovali pjevačku, glazbenu i plesnu skupinu. Od osnutka predsjednica besede je Vesna Havelka.

Prema podacima Popisa stanovništva iz 2021. godine na području grada živi 349 pripadnika srpske nacionalne manjine, što u ukupnom stanovništvu čini 6,50 posto. Temeljem istog udjela u stanovništvu srpska nacionalna manjina ima pravo na zastupljenost u Gradskom vijeću s jednim predstavnikom.

Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Grubišnoga Polja - Vијеће српске националне мањине Града Гpубишhoгa Пoљa, konstituirano je 14. lipnja 2023. godine.

Predsjednik je Milan Knežević, a njegov zamjenik Branko Kašić.

Trg bana Josipa Jelačića 1
 

Statut vijeća Srpske nacionalne manjine

Srpska manjina na području Grubišnoga Polja

Većina današnjih Srba, te članova današnje srpske manjine ovoga kraja su potomci koji vuku korijenje sa područja Like. Jedna od glavnih svetkovina je krsna slava, a Srbi su jedini narod u svijetu koji imaju krsnu slavu. To je obilježje jednog dana u godini gdje se iskazuje posebno poštovanje prema svetitelju koji je pred Bogom zaštitnik obitelji i doma. To je porodični praznik otvorenih vrata gdje su svi prijatelji i manjinski i većinski narod dobro došli. O tomu je objavljena i knjiga „Domaćine srećna ti krsna slava“ suizdavača Vijeća srpske nacionalne manjine BBŽ koja je javno predstavljena i u našemu gradu, pa se moglo upoznati i čuti nešto više o tom dijelu srpske kulture, vjerovanja i običaja.

Posebnost je i srpska odjeća. Nekada je odjeća kod svih naroda krojena u domaćoj radinosti pa tako i kod Srba. Radna i svečana. Žene srpske nacionalnosti nosile su skute od domaćeg materijala, vezene prsluke pregače, te ukras u kosi dok su muškarci kao svečane nošnje nosili hlače od štofa i prsluke. Što su nošnje bile ukrašenije tim su pokazivali materijalno stanje čim su djevojka i momak raspolagali. Obične radne nošnje bile su od samog platna bez pregača i ukrasa. Danas možemo vidjeti takve nošnje na manifestacijama gdje se predstavljamo na Gospodarskom sajmu sira u našemu gradu s tradicionalnom hranom, pićem i običajima naših svetkovina.(Svetlana Trbojević)

Osnovana 2003. godine Zajednica Mađara Grubišnoga Polja okuplja članove na Etno imanju u naselju Grbavcu.

Prema podacima Popisa stanovništva iz 2021. godine na području Grubišnoga Polja živi 126 pripadnika mađarske nacionalne manjine, što u ukupnom stanovništvu jedinice čini 2,35 posto. Do Izbora za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina provedenih u lipnju 2019. godine mađarska nacionalna manjina u Grubišnom Polju imala je predstavnika, a od te godine ima pravo na Vijeće.

Vijeće Mađarske nacionalne manjine Grada Grubišnoga Polja - Város Grubišno Polje Magyar Kisebbségi Tanácsa konstituirano je 14. lipnja 2023. godine.

Predsjednik je Šandor Toth, a njegov zamjenik Stjepan Koronc.

Trg bana Josipa Jelačića 1

Statut Mađarske nacionalne manjine

Zajednica Mađara Grubišnoga Polja osnovana je 12. lipnja 2003. godine sa sjedištem u Grbavcu. U tom je naselju kupila seosko imanje i uredila ga u etno stilu. Imanje sadrži više od 700 eksponata, među kojima su poneki stariji i od stotinu godina. Kuhinja, ostava, ulaz na tavan, podrum, hodnik i ostali dijelovi kuće uređeni su i postavljeni kako je seoska kuća bila uređena nekada. U dvorištu je više pojedinačnih objekata poput kovačnice, svinjaca, ljetne kuhinje, štaglja, staje i alatnice. Ondje je također prostor za druženje i održavanje manifestacija za oko 200 osoba. U tim cjelinama može se vidjeti kako se nekada živjelo na selu.

Zajednica čuva tradiciju življenja na selu. U siječnju je održavala tradiciju seoskog kolinja, gdje su sudionici na starinski način obrađivali meso: od paljenja svinje na slami, pa sve do čvaraka na starinski način. Također se obilježava fašnik, čihanje perja, podizanje majskog drveta, a za dan etno kuće 12. lipnja održava se Olimpijada starih sportova i smotra pjevačkih zborova Mađarske nacionalne manjine BBŽ-a i šire. U etno kuću dolazi Sv. Nikola i daruje svu djecu, te se održava božićni koncert s prigodnim pjesmama i običajima. 24. listopada članovi Zajednice slave Sv. Vendelina, zaštitnika sela, stoke i poljskih radova. Redovno se odazivaju na grubišnopoljski Gospodarski sajam – sajam sira gdje aktivno sudjeluju, kao i na brojne druge gradske i manifestacije u drugim sredinama.

2013. godine Zajednica je osnovala odraslu i dječju pjevačku i plesnu skupinu, te tamburašku skupinu i dramsku sekciju koje nastupaju u Hrvatskoj i Republici Mađarskoj. Njeguju kulturni program matične zemlje kao i kulturu većinskog naroda.

Ukupno je 17 nacionalnih manjina na području Grubišnoga Polja. Uz češku, mađarsku i srpsku, najaktivnija je romska.

Prema podacima Popisa stanovništva iz 2011. godine na području grada osim pripadnika češke, srpske i mađarske nacionalne manjine, živi i: 45 Roma ili 0,69 posto, 35 Albanaca ili 0,54 posto, 10 Slovenaca ili 0,15 posto, 9 Makedonaca ili 0,14 posto, 7 Slovaka ili 0,11 posto, po 6 Nijemaca, odnosno Slovaka ili po 0,09 posto, 5 Talijana ili 0,08 posto, 3 Crnogorca ili 0,05 posto, te po jedan Rumunj, Rus, Rusin, Ukrajinac i Židov, što u ukupnom stanovništvu čini po 0,02 posto.

Među ostalim nacionalnim manjinama najaktivnija je romska. Romi su u Grubišnom Polju okupljeni u Udruzi Roma Grubišnoga Polja. Putem udruge nastoje očuvati tradiciju i kulturu, te sudjeluju u nekim manifestacijama koje se održavaju na području grada.
Predsjednik Udruge je Predrag Bogdanić

Kontakt:
Predrag Bogdanić
Stalovica 50a
098 962 4788