Život u gradu

Osnovana 2003. godine Zajednica Mađara Grubišnoga Polja okuplja članove na Etno imanju u naselju Grbavcu.

Prema podacima Popisa stanovništva iz 2021. godine na području Grubišnoga Polja živi 126 pripadnika mađarske nacionalne manjine, što u ukupnom stanovništvu jedinice čini 2,35 posto. Do Izbora za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina provedenih u lipnju 2019. godine mađarska nacionalna manjina u Grubišnom Polju imala je predstavnika, a od te godine ima pravo na Vijeće.

Vijeće Mađarske nacionalne manjine Grada Grubišnoga Polja - Város Grubišno Polje Magyar Kisebbségi Tanácsa konstituirano je 14. lipnja 2023. godine.

Predsjednik je Šandor Toth, a njegov zamjenik Stjepan Koronc.

Trg bana Josipa Jelačića 1

Statut Mađarske nacionalne manjine

Zajednica Mađara Grubišnoga Polja osnovana je 12. lipnja 2003. godine sa sjedištem u Grbavcu. U tom je naselju kupila seosko imanje i uredila ga u etno stilu. Imanje sadrži više od 700 eksponata, među kojima su poneki stariji i od stotinu godina. Kuhinja, ostava, ulaz na tavan, podrum, hodnik i ostali dijelovi kuće uređeni su i postavljeni kako je seoska kuća bila uređena nekada. U dvorištu je više pojedinačnih objekata poput kovačnice, svinjaca, ljetne kuhinje, štaglja, staje i alatnice. Ondje je također prostor za druženje i održavanje manifestacija za oko 200 osoba. U tim cjelinama može se vidjeti kako se nekada živjelo na selu.

Zajednica čuva tradiciju življenja na selu. U siječnju je održavala tradiciju seoskog kolinja, gdje su sudionici na starinski način obrađivali meso: od paljenja svinje na slami, pa sve do čvaraka na starinski način. Također se obilježava fašnik, čihanje perja, podizanje majskog drveta, a za dan etno kuće 12. lipnja održava se Olimpijada starih sportova i smotra pjevačkih zborova Mađarske nacionalne manjine BBŽ-a i šire. U etno kuću dolazi Sv. Nikola i daruje svu djecu, te se održava božićni koncert s prigodnim pjesmama i običajima. 24. listopada članovi Zajednice slave Sv. Vendelina, zaštitnika sela, stoke i poljskih radova. Redovno se odazivaju na grubišnopoljski Gospodarski sajam – sajam sira gdje aktivno sudjeluju, kao i na brojne druge gradske i manifestacije u drugim sredinama.

2013. godine Zajednica je osnovala odraslu i dječju pjevačku i plesnu skupinu, te tamburašku skupinu i dramsku sekciju koje nastupaju u Hrvatskoj i Republici Mađarskoj. Njeguju kulturni program matične zemlje kao i kulturu većinskog naroda.

Ukupno je 17 nacionalnih manjina na području Grubišnoga Polja. Uz češku, mađarsku i srpsku, najaktivnija je romska.

Prema podacima Popisa stanovništva iz 2011. godine na području grada osim pripadnika češke, srpske i mađarske nacionalne manjine, živi i: 45 Roma ili 0,69 posto, 35 Albanaca ili 0,54 posto, 10 Slovenaca ili 0,15 posto, 9 Makedonaca ili 0,14 posto, 7 Slovaka ili 0,11 posto, po 6 Nijemaca, odnosno Slovaka ili po 0,09 posto, 5 Talijana ili 0,08 posto, 3 Crnogorca ili 0,05 posto, te po jedan Rumunj, Rus, Rusin, Ukrajinac i Židov, što u ukupnom stanovništvu čini po 0,02 posto.

Među ostalim nacionalnim manjinama najaktivnija je romska. Romi su u Grubišnom Polju okupljeni u Udruzi Roma Grubišnoga Polja. Putem udruge nastoje očuvati tradiciju i kulturu, te sudjeluju u nekim manifestacijama koje se održavaju na području grada.
Predsjednik Udruge je Predrag Bogdanić

Kontakt:
Predrag Bogdanić
Stalovica 50a
098 962 4788

Osnovno školstvo na grubišnopoljskom području vuče korijene još u doba Vojne krajine. Nakon njezina ukinuća 1871. godine nastava s njemačkog prelazi na hrvatski jezik.

Temelje razvoju osnovnoga školstva udarili su prvi učitelji N. Kijurina i Vjekoslav Klemen koji je kao učitelj i upravitelj škole u Grubišnom Poju proveo trideset godina, tijekom kojih je puno učinio za školu i mjesto. Od toga vremena škola se sve više razvija.

U Drugom je svjetskom ratu radila u otežanim uvjetima: zgrada škole bila je oštećena a nastava počesto prekidana. 1. listopada 1956. godine nastava je preseljena u takozvanu „Bijelu labudicu“, novu školsku zgradu koja je nakon 29. studenoga te godine, kada je u potpunosti dovršena, dobila epitet jedne od najopremljenijih škola u tadašnjoj Jugoslaviji. U kolovozu 1960. godine škola je dobila ime „Lazo Tihomirović“.

Svojevremeno broj učenika u školi zajedno s područnim odjeljenjima, kojih je do sedamdesetih godina prošloga stoljeća bilo dvanaest, popeo se do 1650. No, od sedamdesetih je godina broj učenika, posebice na selu, svake godine opadao, tako da su u devedesetima ostale samo tri područne škole.

U Domovinskomu ratu školska zgrada je odigrala važnu ulogu jer su u njoj bili smješteni pripadnici ZNG-a. Od ratne školske godine 1991/1992. škola nosi ime Ivana Nepomuka Jemeršića (1846-1938), znakovita grubišnopoljskoga župnika, narodnoga zastupnika u Hrvatskomu Saboru i velikoga domoljuba. Nakon oslobođenja, kako se normalizirao život u gradu, normalizirao se i školski.

U školskoj godini 2023./24. školu pohađa 407 učenika u 24 razredna odjela. 389 ih je u matičnoj školi u Grubišnom Polju u 21 razrednom odjelu, 14 u područnoj školi u Velikim Zdencima u dva razredna odjela, a četiri u područnoj školi u Ivanovu Selu u jednom razrednom odjelu. Nastava je u potpunosti stručno zastupljena. Uz ravnateljicu Snježanu Šeliš i pedagoginju Rajku Dražić Lužanić u školi je zaposleno 34 učitelja predmetne nastave, 12 učitelja razredne nastave, stručna suradnica logopedinja, knjižničarka, 16 djelatnika na administrativnim i tehničkim poslovima te osam pomoćnika u nastavi.

Učenici su tijekom školske povijesti bili sudionici brojnih natjecanja na kojima su osvajali visoke nagrade. Školski je vrt 2001. godine bio proglašen najljepšim školskim okolišem u akciji HRT-a i Ministarstva prosvjete i športa. Škola je potpuno opremljena za kvalitetno i suvremeno izvođenje nastave. Projektom vrijednim 11 milijuna kuna 2019. godine školska je zgrada zajedno sa sportskom dvoranom podvrgnuta energetskoj obnovi kojim joj je vraćen epitet bijele labudice. Nastava se odvija u jednoj smjeni.

Osnovna škola Ivana Nepomuka Jemeršića nalazi se u Ulici hrvatskih branitelja br. 20 u Grubišnom Polju,
Telefon: 043 485 020
Fax: 043 485 007
Ravnateljica: 043 485 421
Web: www.os-injemersica-grubisnopolje.skole.hr
E-mail: os-grubisno-polje@bj.t-com.hr

Prvi dani srednjoškolskog obrazovanja u Grubišnom Polju bilježe se školske godine 1961./62. Najviše učenika bilo je osamdesetih godina prošloga stoljeća, a najteže dane doživljavala je početkom novog tisućljeća

Prvi dani srednjoškolskog obrazovanja u Grubišnom Polju bilježe se školske godine 1961./62, kada je Daruvarska ekonomska škola u Grubišnom Polju otvorila područni odjel ekonomske škole, koji je egzistirao tri školske godine. Nastava se isprva odvijala u prostorijama Osnovne škole i Narodnog sveučilišta. Odlukom tadašnje vlasti 1. rujna 1964. godine utemeljena je prva samostalna srednja škola u Grubišnom Polju - Opća gimnazija. Da se zadrži mladež u rodnom kraju 1971. je otvorena je Opća srednja škola te slijedi niz promjena u nazivu škole i odabiru programa obrazovanja. Deseta obljetnica utemeljenja Gimnazije obilježena je useljenjem u novu školsku zgradu, u kojoj se i danas odvija redovita nastava. 

Izgrađena je upravna zgrada i dograđeno zapadnog krilo školske zgrade. 1977. godine učenici su se mogli obrazovati u općoj gimnaziji, te za zanimanja automehaničara, strojobravara, kovinotokara, autolimara, autolakirera, limara, zavarivača, strojarskoga tehničara, pekara, prehrambenog tehničara, ratara, stočara i ribara. Osamdesetih godina škola je cvjetala u nekim trenucima sa šestotinjak učenika raspoređenih u dvije smjene.

Domovinski rat i depopulacija grubišnopoljskoga područja odrazili su se i na broj učenika koji se prepolovio. Najteži dani za školu bili su u školskoj godini 2003./04. kada su se upisala samo 44 učenika, a dostupna je bila samo opća gimnazija, te zanimanja automehaničara, rukovatelja prehrambenim strojevima i mesara. 

Jozo Matošević, koji je na ravnateljsko mjesto došao 2004/2005. školske godine, shvativši da postoji opasnost od zatvaranja škole, uz pomoć Nastavničkoga vijeća, Školskoga odbora i Vijeća roditelja krenuo je u reformu škole. Provedena je anketa među učenicima osnovcima u Grubišnom Polju, te susjednim gradovima i općinama. Prema rezultatima ankete uvedena su nova zanimanja. I, kako se i očekivalo, broj učenika se iz godine u godinu povećavao.

Dodatan poticaj većemu upisu u grubišnopoljsku srednju školu je subvencija iz gradskog proračuna za prijevoz učenika osmih razreda iz nama gravitirajućih osnovnih škola, a u svrhu profesionalnog usmjeravanja, a povećanju broja učenika Grad Grubišno Polje doprinio je projektom u okviru kojega s po 1000 kuna po učeniku subvencionira učenike upisane u prvi razred te škole

Školska je zgrada u okviru 11 milijuna kuna vrijednog projekta 2019. godine podvrgnuta temeljitoj energetskoj obnovi, u okviru koje je drvena zamijenjena plastičnom stolarijom, postavljena energetska fasada i uređena unutrašnjost.

Uz gimnaziju učenici se mogu obrazovati za zvanja tehničara za računalstvo, automehatroničara, instalatera kućnih instalacija, konobara, kuhara i poljoprivrednog gospodarstvenika.
U školskoj godini 2017./2018. školu je pohađalo 226 učenika u 14 razrednih odjela, u školskoj godini 2018./2019. 182 učenika u 13 odjeljenja, u školskoj godini 2019./2020. je bilo 157 učenika u 13 odjeljenja. U školskoj godini 2020./2021. bilo je 146 učenika u 13 odjeljenja, u školskoj godini 2021./2022. 167 učenika u 13 razrednih odjeljenja, u školskoj godini 2022./2023. bilo je 169 učenika u 14 razrednih odjeljenja, dok je u školskoj godini 2023./2024. 178 učenika u 14 odjeljenja.

V.d. ravnateljice škole je Monika Vojvodić Andričević

Škola se odlikuje visokom stručnom zastupljenošću.
Adresa: Ulica Bartola Kašića 1

URL: www.ss-bkasica-grubisnopolje.skole.hr
E-mail: ured@ss-bkasica-grubisnopolje.skole.hr
Telefoni:
ravnateljca: 448 038
tajništvo: 485 040
fax: 485 126

Centar za kulturu i informiranje dr. Franjo Tuđman glavna je okosnica gradske kulture. Okuplja brojne članove u okviru folklornoga ansambla, gradskih mažoretkinja, kazališnih skupina, a građanima tijekom godine priređuje brojne kulturno društvene događaje

Centar za kulturu i informiranje dr. Franjo Tuđman (CIK) osnovan je 29. ožujka 1994. godine odlukom tadašnjega Općinskoga vijeća Grubišnoga Polja, a naziv dr. Franjo Tuđman nosi od 2004. godine. CIK je ustanova kulture koja pute
m svojih djelatnosti promiče kulturu i umjetničke dosege te prati i potiče aktualna društvena i kulturna zbivanja. S obzirom na male vlastite prihode financira se većim dijelom iz proračuna Grada Grubišnoga Polja. Glavni sponzor i suorganizator većine aktivnosti je Turistička zajednica Grada Grubišnoga Polja dok dio aktivnosti podupire i Ministarstvo kulture. Djelatnici CIK-s su ravnateljica Marina Kamber, diplomirana ekonomistica, računovotkinja Ljubica Krajačić, kinooperater i domar Zdenko Ružička, te spremačica Vesna Čavić. Stručni suradnici su Ivan Novak, Ljubomir Stamenić,  Una Stamenić, Dario Kolarić, Iva Mojžeš, Jelena Bergovac, Ana Delić, Josip Juranek i Adrijana Župljanin.

FOLKLORNI ANSAMBL
Folklorni ansambl djeluje od 1995. godine i u svojih pet grupa okuplja sedamdesetak djece i odraslih. Probe za sve grupe se održavaju utorkom i četvrtkom. Program rada temelji se na zavičajnoj baštini Bilogore, ali njeguju se i folklorni običaji Međimurja, Pokuplja, Slavonije, Podravine, Bunjevačkih plesova, Splita, Korčule i Prigorja. Uz koreografije, koje se izvode u do detalja upotpunjenim autentičnim narodnim nošnjama, ukrasima i oglavljima i s originalnim instrumentarijem, ansambl izvodi i nemali broj vokalno-instrumentalnih djela u kojima obuhvaća pjesme poput Božićnih ili Uskrsnih.
Brojne koreografije ansambla postavili su istaknuti hrvatski koreografi poput dr. Ivana Ivančana, Ivice Ivankovića, Branka Šegovića i Gordane Marte Matunci, što dovoljno govori o njegovoj kvaliteti.Osim u Hrvatskoj FA Grubišno Polje nastupao je i na međunarodnim festivalima u Turskoj, Italiji, Nizozemskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj.
Voditelj i koreograf je Una Stamenić, voditelj tamburaške sekcije Ljubomir Stamenić, dječje skupine Iva Mojžeš, a koorepetitori su Josip Juranek i Ivan Novak .

MAŽORETKINJE GRADA GRUBIŠNOGA POLJA
Mažoretkinje Grada Grubišnoga Polja osnovane su u rujnu 2009. godine, a već su sljedeće primljene u Hrvatski mažoret savez. Treniraju u tri dobne skupine: kikići, kadetkinje i juniorke i broje ukupno 60 članica. Treninzi se održavaju srijedom i petkom. Tijekom godina mažoretkinje su održale brojne zapažene nastupe i svake godine natječu se na regionalnim i državnim natjecanjima Hrvatskog mažoret saveza. Sudjelovale su i na Europskom natjecanju Europske mažoret asocijacije. Brojne koreografije osmišljava i mažoretkinje trenira licencirana trenerica Adrijana Župljanin.

KAZALIŠNI AMATERIZAM
Dramska družina "Krijesnice" osnovana je 1995. godine i djeluje u trima skupinama koju čine djeca osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta. Tijekom godine mladi glumci uvježbavaju razne predstave i skečeve koje prikazuju pred domaćom publikom u raznim prigodama (Jemeršićevo proljeće, Noć kazališta, Sveti Nikola i Božićni koncert). Voditeljica dviju mlađih skupina je Ana Delić, dok starije vodi Ivan Novak.

Amatersko kazalište "Bilogorci"  je s radom započelo krajem 2012. godine i okuplja odrasle zaljubljenike u kazalište i glumu. S predstavom  „Čovjek na položaju“ Bilogorci su uspješno debitirali na daskama Centra za kulturu i pobrali ovacije domaće publike, a predstavom su se predstavili i na drugim pozornicama poput Hercegovca ili Topuskog. Odigrali su i predstave  „Štef ilegalec“, „Pingvini“ i druge. Voditelj "Bilogoraca" je Ivan Novak.

OSTALE AKTIVNOSTI
Svake godine CIK organizira: Maškare za odrasle i djecu, Prvi pljesak - natjecanje pjevača amatera, Izložbu ručnih radova povodom međunarodnog Dana žena, Literarnu manifestaciju "Jemeršićevo proljeće", Cvjetni korzo, Marinje, Dječji tjedan, Noć kazališta, "dolazak" Svetog Nikole, Božićni koncert....
Uz te redovite aktivnosti Centar za kulturu i informiranje dr. Franjo Tuđman organizira i kazališne predstave profesionalnih kazališta, izložbe ručnih radova, fotografija i drugih umjetnina lokalnih umjetnika, radionice, predavanja i koncerte.

KINO PROGRAM
Projektom provedenim uz sufinanciranje 300 000 kuna Ministarstva kulture i 120 000 kuna Grada Grubišno Polje obnovljeno je kino u CIK-u, koje je s redovnim radom kako zbog slabog interesa građana, tako i zastarjele opreme, zamrlo prije dvadesetak godina. U potpunosti je obnovljena video i audio oprema, kino je digitalizirano te je 24. studenog 2018. godine održana prva predstava u novom kinu koje ima mogućnost filmove projicirati u 3D tehnici. Prvi film prikazan na naovoj tehnici bio je Orašar i četiri kraljevstva, a pogledalo ga je 189 gledatelja. Sada su kinoprojekcije redovite svakoga vikenda i Grubišnopoljci u svom gradu mogu gledati aktualne svjetske kino hitove. KINO PROGRAM

Centar za kulturu i informiranje dr. Franjo Tuđman nalazi se u Ulici Ivana Nepomuka Jemeršića br. 1.
Telefon:
043 448 070 računovodstvo
043 485 270 fax
e-mail: centar.za.kulturu.i.informiranje@bj.t-com.hr
facebook: Cik FTuđman
web stranica: www.cikdft.hr

Svoje korijene vuče u 1881. godinu kada je osnovana Čitaonica u kojoj su građani mogli provesti svoje slobodno vrijeme čitajući novine, časopise i knjige. Danas je moderna ustanova koja pruža velik broj različitih usluga korisnicima svih uzrasta.

Veliki značaj u grubišnopoljskom kulturnom životu ima Gradska knjižnica „Mato Lovrak“ Grubišno Polje. Svoje korijene vuče u 1881. godinu kada je osnovana Čitaonica u kojoj su građani mogli provesti svoje slobodno vrijeme čitajući novine, časopise i knjige. Iako je prvotno oduševljenje splasnulo zbog samo pet članova, slijedećih se godina broj povećao. Osim nabave stručne i zabavne literature, ondje se uvježbavaju igrokazi, izvode prve kazališne predstave. Godine 1899. počinje se objavljivati prvi „Učiteljski glasnik“, zemaljski staleški list, namijenjen učiteljima u Hrvatskoj i Slavoniji, pokretač i urednik kojega je bio Vjekoslav Klemen.

Godine 1948. izgrađena je zgrada u koju se smjestilo Narodno sveučilište „Petar Preradović“, u sastavu kojega je svoje mjesto našla je i Narodna knjižnica i čitaonica. U početku je imala jedva četrdeset četvornih metara sa skromnim knjižnim fondom i Područnim odjelom u Velikom Grđevcu osnovanom 1924. godine na inicijativu odvjetnika dr. Ante Adžije.

Knjižnica se s godinama razvijala, proširivala, a znatniju modernizaciju dočekala je u devedesetima prošloga stoljeća. Krajem toga desetljeća među prvima u regiji je informatizirana i modernim je računalnim programima krenula prema 21. stoljeću. 2001. godine otvoren je Dječji odjel s igraonicom. 24. listopada 2005. godine izdvojena je iz sastava CIK-a i osnovana je Gradska knjižnica Grubišno Polje, koja 2. veljače 2006. godine dobiva konačni naziv Gradska knjižnica „Mato Lovrak“. Knjižnica danas ima Dječji odjel s igraonicom, Informativno posudbeni odjel za odrasle, Studijski odjel s čitaonicom, Zavičajnu zbirku i Područni odjel knjižnice u Velikom Grđevcu.
13. svibnja 2009. godine svečano je otvoren adaptiran i dograđen prostor knjižnice u uređenje kojega su Ministarstvo kulture i medija i Grad Grubišno Polje zajednički uložili 1,3 milijuna kuna. Novouređeni prostor od 270 četvornih metara pruža nove radne mogućnosti poput priprema i provedbi programa iz područja odgoja i obrazovanja, kulture, raznih predavanja za sve uzraste, te izložaba knjiga i druge građe. Tijekom 2018. godine Odjel za odrasle adaptiran je i dio uredskog prostora proširen je za korisnike.

Raspolaže s gotovo 40 tisuća jedinica knjižne i neknjižne građe te ima u prosjeku 400 aktivnih korisnika. Dobro je opremljena informatičkom i ostalom opremom za potrebe korisnika. Krajem 2019. godine osnovan je Čitateljski klub mladih namijenjen djeci i mladima od 13 do 25 godina, a 2020. godine osnovan je i Čitateljski klub za odrasle. Oba kluba okupljaju strastvene ljubitelje knjiga i čitanja koji se sastaju na mjesečnoj razini radi komentiranja svojih omiljenih djela.
Besplatni upis tijekom godine imaju umirovljenici iznad 60 godina starosti, blizanci, djeca invalidi i najčitatelji u istoj godini.

Područni odjel u Velikom Grđevcu broji oko 5000 knjiga, a za korisnike je otvoren četvrtkom od 12 do 14 sati. Područni odjel je u potpunosti obnovljen i proširen 2014. godine.

Svoju knjižnu i neknjižnu građu knjižnica nabavlja sredstvima Ministarstva kulture i medija, Grada Grubišnoga Polja, Općine Velikoga Grđevca i vlastitim sredstvima, otkupom Ministarstva kulture i medija, darom korisnika knjižnice i zamjenom (naknada za izgubljeno).

Upravo je prezentiranje rada knjižnice kroz kontinuiranu pozitivnu suradnju s udrugama i institucijama u našem gradu i šire dokaz ostvarenja cilja koji treba stalno razvijati i unaprjeđivati. Kako bi javnost bila obaviještena o događanjima u knjižnici redovno se ažurira mrežna stranica ustanove i Facebook društveni profil (Gradska knjižnica Mato Lovrak) na kojoj se nalaze noviteti, najave te sve održane aktivnosti popraćene fotografijama.

Knjižnica surađuje s Centrom za kulturu i informiranje Dr. Franjo Tuđman, Dječjim vrtićem „Tratinčica“, Udrugom „Iglica“, Osnovnom školom I. N. Jemeršića, Srednjom školom Bartola Kašića, Radijem Grubišnim Poljem i drugim institucijama u gradu i izvan njega.

Ravnateljica knjižnice je magistra bibliotekarstva Jelena Ćafor.

Adresa: Ulica Ivana Nepomuka Jemeršića 1, 43290 Grubišno Polje
Telefon: 043 485 016
Fax: 043 485 270
E-mail: knjiznica.gp@gmail.com
Web: www.gkml.hr
Radno vrijeme: ponedjeljkom, utorkom, srijedom i petkom od 11 do 15 sati, a četvrtkom od 12 do 19 sati.

Na području Grubišnoga Polja tri su katoličke župe: Svetoga Josipa u Grubišnom Polju, Srca Isusova u Ivanovu Selu i najmlađa Svih Svetih Velikih i Malih Zdenaca. Najstarija je ona Svetoga Josipa, u kojoj je crkva izgrađena 1782. godine

ŽUPA SVETOGA JOSIPA GRUBIŠNO POLJE

Katolici su na ovom području prisutni od samoga osnutka Grubišnoga Polja. Administrativno su pripadali župi Trnovitica do 1782. godine, kada je sagrađena crkva posvećena sv. Josipu, čije ime nosi i župa. Prvi je župom upravljao Vitus Ramonjak.

Procvat župa, ali i cijelo Grubišno Polje doživljavaju dolaskom kapelana Ivana Nepomuka Jemeršića 1887. godine, koji je kasnije postao 21. župnikom. Svoj rad nije ogradio samo na svećenički, već je tijekom života koji je proveo u župi bio i saborski zastupnik, književnik i gospodarstvenik iza kojega su ostale i danas vidljive promjene. Bio je i istinski rodoljub. Među brojnim zaslugama, detaljnije opisanima u knjizi „Vila bilogorska“ autora Franje Frntića i Vjenceslava Herouta, je uređenje središta grada i groblja, potpuno uređenje župne crkve, u kojoj je dogradio oltar s kipom Djevice Marije, te je 1900. godine u čast blagdana Imena Marijina uveo župno proštenje „Marinje“, koje je u prvim desetljećima prošloga stoljeća bilo središnje marijansko slavlje i hodočašće na području Bjelovarsko-bilogorske županije. Umro je 1938. godine. Vilu Moj mir, koju je za života izgradio u današnjoj Ulici Ivana Nepomuka Jemeršića nedaleko groblja, oporučno je darovao redovnicama sv. Vinka Paulskoga, koje su se 1939. godine u nju i uselile. U početku su ondje držale vrtić i školu ručnih radova, no nakon rata komunistički ih je mrak natjerao da se posvete samo radu unutar župe.
Do Domovinskoga rata vjerski život katolika je bio sveprisutan i unatoč brojnim poteškoćama s kojima su se susretali mnogi, Hrvati nisu okretali leđa crkvi. Crkva je redovito obnavljana i uređivana, a 1982. godine tadašnji župnik Antun Ćorković organizirao je u crkvenom dvorištu proslavu 200. godišnjice izgradnje crkve, na kojoj je svetu misu predvodio tadašnji zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić.
Sve radove oko izgradnje pastoralnog centra, koji uključuje župni stan i dvoranu, ali i projektnu dokumentaciju za crkvu u Velikim Zdencima u drugoj polovici devedesetih prošloga stoljeća proveo je tadšnji župnik vlč. Josip Žagar. Nakon njega je do kolovoza 2011. godine župom upravljao vlč. Imbro Valjak, koji je dovršio izgradnju dvorane pastoralnoga centra, ali je predvodio i brojne radove na izgradnji velikozdenačke crkve. U kolovozu 2011. godine upravljanje župom dekretom bjelovarsko-križevačkoga biskupa Vjekoslava Huzjaka povjereno je Jalžabečaninu preč. Većeslavu Magiću, koji je na to mjesto došao iz župe sv. Josipa u Veloj Luci na Korčuli. On je krajem 2012. godine priveo kraju ranije započet projekt temeljite obnove krovišta crkva, koje je financiralo ministarstvo kulture, Grad Grubišno Polje i župljani. Popravljen je satni mehanizam na crkvi, uveden župni listić i oglasna ploča, obnovljena radijska emisija. U 2015. godini obnovom kapele Gospe Lurdske, počela je temeljita obnova interijera crkve. Uređenje kapele dovršeno je u srpnju 2016. godine, a krajem godine dovršena je obnova glavnoga oltara. Obnova je u 2017. godini nastavljena, kada je dovršena restauracija zidova glavne crkvene lađe. U 2018. godini je dovršena rastauracija dijela zidova ispod pjevališta, a ubrzo potom je obnovljeno i pjevalište. Početkom 2019. godine postavljena je i nova rasvjeta, dok je u svibnju 2020. godine postavljeno podno grijanje u glavnoj lađi crkve i sakristiji, zajedno s novim pločicama. U prvoj polovici 2023. godine počela je obnova propovjedaonice, uvedene je novi razglas, tako da preostaje samo uređenje sakristije.

17. ožujka 2019. godine iz crkve sv. Josipa Hrvatska televizija je izravno emitirala svetu misu koju je predvodio preč. Magić uz suslavitelja vlč. Josipa Košćaka. Tom su prilikom putem putem televizije iz obnovljene crkve u svijet odaslane prelijepe slike, zvuci i dojmovi.
Na području župe sv. Josipa misna slavlja služe se i u ispostavama u Grbavcu u kapeli Uzašašća Gospodinova, te u Velikoj Barni u kapeli sv. Antuna.
U župi najveća svetkovina je Josipovo, koji se proslavlja 19. ožujka, a najveće župno proštenje je «Marinje». Ono se proslavlja u nedjelju koja slijedi nakon 12. rujna, kada se obilježava blagdan Imena Marijina. Marinje 2007. godine značajno je stoga što je u sklopu njegove proslave župu posjetio i pred više od 4000 vjernika skup duhovne obnove održao karizmatični svećenik vlč. Zlatko Sudac.

Svete mise u župnoj crkvi su u ljetnom vremenu svakim danom u 18 sati, a u zimskom u 19 sati, te nedjeljom u 8,30 i 11 sati.
Župni ured nalazi se u Ulici braće Radića broj 2. Telefon-fax: 043 485 261; email: zupagrubisnopolje@gmail.com
Župni listić

ŽUPA PRESVETA SRCA ISUSOVA IVANOVO SELO

1945. godine osnovana je župa kojoj osim Ivanova Sela pripadaju grubišnopoljska naselja Donja i Gornja Rašenica, Treglava, Rastovac, Munije i Turčević Polje, te naselja Velika i Mala Maslenjača, Borova Kosa i Donja Vrijeska s područja općine Đulovca. Iste godine izgrađena je i crkva Srca Isusova u Ivanovu Selu. Crkva je sagrađena u vrijeme službovanja vlč. Josipa Klenovšeka. 2009. godine je dovršen i zvonik crkve na koji je te godine postavljeno i novo četvrto zvono koje su darovali sadašnji Vukovarci, a nekadašnji stanovnici Ivanova Sela i Munija Libuša i Vlado Grgošević. Župu je uvelike obilježio i veliki pečat joj dao don Josip Košćak, koji je u njoj službovao u četirima navratima: od 1964. do 1967. kao kapelan, a kao župnik od 1968. do 1976, od 1991. do 1997. i od 2008. godine do smrti 23. siječnja 2022. godne.
U nedjelju 27. veljače 2022. godine upravljanje župom preuzeo je vlč. Marijo Brezak
Telefon: 043 487 235
Adresa: Trg Albina Kriškovića 1, Ivanovo Selo, 43290 Grubišno Polje

ŽUPA SVIH SVETIH VELIKI I MALI ZDENCI

Najmlađa župa na grubišnopoljskom području je ona Svih svetih u Velikim i Malim Zdencima. 1993. godine osnovao ju je kardinal Franjo Kuharić. Nakon završetka velikih građevinskih radova na izgradnji tamošnje župne crkve, gradnju koje je pripremio vlč. Josip Žagar i Imbro Valjak, u studenom 2014. godine crkvu je blagoslovio bjelovarsko-križevački biskup msgr. Vjekoslav Huzjak, koji je u listopadu 2015. godine blagoslovio i nova crkvena zvona.
HTV je u sklopu religijskoga programa i iz Crkve Svih svetih u Velikim Zdencima prenosio svetu misu. Bilo je to 11. listopada 2020. godine na nedjelju zahvale za Božja dobročinstva.

Župni ured nalazi se na Trgu Hrvatskoga Sabora 1. Telefon-fax: 043 485 261.

Pravoslavlje na grubišnopoljskomu području svoje začetke ima naseljavanjem Srba u vrijeme okupacije Turaka ovoga kraja. Pojačano naseljavanje zabilježeno je oko 1690. godine, kada su Turci protjerani iz ovih krajeva. Tada su nastala naselja poput Rastovca, Dijakovca i drugih sela sa srpskim stanovništvom. 1732. godine u Grubišnom Polju je zabilježeno 135 pravoslavnih domova, dok ih je bio veliki broj i u susjednim selima, poput 133 u Rastovcu.

U to su vrijeme izgrađene i mnoge pravoslavne crkve poput Uspenija Presvete Bogorodice 1709. godine te svetoga Dimitrija u Rastovcu, koje su uništene. U Grubišnom Polju od 1773. do 1775. godine izgrađena je zidana crkva sv. Velikomučenika Georgija, za izgradnju koje se morala tražiti i carska dozvola.

Obnovljena je 1820. godine te nakon Drugoga svjetskoga rata. Na grubišnopoljskom osim grubišnopoljske, koja je arhijerejsko namjesništvo, postoje parohije još u Velikim Zdencima, Velikoj Peratovici, Turčević Polju i Velikoj Barni. Sve parohije imaju po nekoliko crkava. Od 1991. godine kada je s grubišnopoljskoga područja otišlo nekoliko tisuća Srba, ostao ih je mali broj dok su neke crkve ostale bez i jednoga vjernika. Sve pravoslavne crkve na gradskomu području ministarstvo kulture je zaštitilo kao povijesne spomenike, u čijem je aranžmanu 2003. godine započela obnova grubišnopoljske sv. Velikomučenika Georgija te crkve Rođenja presvete Bogorodice u Malim Zdencima.

Trenutno je na cijelom grubišnopoljskom području oko 200 pravoslavnih domova, s većinom starim življem.

Bogoslužja su redovna od 2005. godine, kada je u parohiju došao paroh Branislav Todorić. Od početka 2012. godine parohijom je upravljao paroh Danijel Nikolić, a od 2016. godine parohijom upravlja paroh Slaven Jovičić. Bogoslužja su nedjeljama i praznicima u 9 sati.

Sjedište parohije je u Ulici Nikole Šubića Zrinskog 23.

Kontakt: 092 347 8955

Prvi adventisti u Grubišnom Poju spominju se 1908. godine, a 1930. godine formirana je prva zajednica koja se tada okupljala po kućama. Osamnaest godina kasnije formirana je prva zajednica kao crkva dok je 1986. godine u Ulici Ivana Nepomuka Jemeršića izgrađen novi crkveni objekt, koji je 2012. godine renoviran i dograđen između ostalih i uz pomoć Grada Grubišnoga Polja. Vjerski objekti postoje još i u naselju Turčević Polje.
Grubišnopoljski adventisti pripadaju daruvarskom dekanatu.
U Grubišnom Polju u subotnjim vjerskim obredima redovito sudjeluje velik broj vjernika Kršćanske adventističke crkve.

Pastor Kršćanske adventističke crkve u Grubišnomu Polju je Dejan Vučetić
Mobitel: 099 443 4200
Telefon: 043 440 861
E-mail:dejan.vucetic@adventisti.hr

Evangelička Crkva smještena je u Velikim Zdencima i broji preko pedesetak članova iz Velikih i Malih Zdenaca i okolnih mjesta.

Vjernici, većinom češke nacionalnosti poslije Drugog svjetskog rata, okupljali su se u obiteljskim domovima, čitajući Sveto Pismo i pjevajući duhovne pjesme.

Jednom mjesečno dolazio je svećenik iz Pakračkog Antunovca Josip Peći. Po dolasku misionara iz Finske: Seije Uimonen i Rajli Tapio 1990. godine, počinje duhovna obnova evangelika u Velikim Zdencima i rad sa djecom i mladima. 1995. godine posvećena je zgrada nove crkve, koja je izgrađena donacijama iz Finske i Njemačke te dobrovoljnim radom vjernika. Crkvu je posvetio pokojni Biskup Evangeličke Crkve Vladislav Deuch.

Crkva je otvorena svima bez obzira na nacionalnost i vjersku pripadnost. Bogoslužje je svake nedjelje u 11 sati, biblijski sat srijedom u 18 sati, župni vjeronauk petkom u 18 sati, a sastanci mladih subotom u 19 sati. Crkva je smještena u Velikim Zdencima u Ulici Zdenački gaj 21.

Svećenik je Predrag Gazibara
Mobitel: 098 724 024
Telefon: 043 427 389
E-mail: predraggazibara09@gmail.com